Evo kopije teksta, iza paywala je pa ga kopiram ovdje:
Protekom vremena isplivali su i neki konkretniji podaci o tehnološkom ustrojstvu ovog vrlo zanimljivog uređaja iz klase full-digital pojačala, zvao se on na kraju Marantz ili Denon. Primjerice, saznali smo da se amplifikacijski sklop temelji na kombinaciji iznimno elaboriranog digitalnog 8-kanalnog kontrolera pod nazivom Axign AX5689, te "quad half-bridge" drivera izlaznih pojačala snage, koje isporučuje Texas Instruments pod imenom DRV8932.
Dakle, u principu, ne radi se o nekom gotovom rješenju s police, kakve nude Hypex, ICEPower ili Pascal, nego su Marantzovi i Denonovi inženjeri odlučili koristiti takvu kombinaciju individualnog kontrolera PWM modulacije s pomno odabranim izlaznim stupnjem. Nakon malo istraživanja, pokazalo se da i nije riječ o nekom prvijencu kad je u pitanju korištenje tog visokotehnološkog sklopa nizozemske tvrtke Axign, jer je i prije pojave dvojca Marantz/Denon na tržištu, već postojalo nekoliko uređaja tako riješene interne topologije (u prvom redu – kineskih).
Navedeni modul donosi vrlo ozbiljan i zanimljiv inženjering, odnosno pristup rješenju problema oscilacija digitalnih sklopova pojačanja korištenjem petlje povratne sprege. Izgleda čak da su Axignovi inženjeri bili zapravo prvi koji su ponudili takvo kontekstualno rješenje, prilikom inauguracije Harman/Kardonovog modela Citation iz 2017. godine, koji je prvi koristio taj modul. Axignov modul koristi ultrabrzu konverziju podataka i digitalnu kontrolnu petlju za uzimanje povratne informacije izravno iz terminala zvučnika (korištenjem A/D konvertera), umjesto da to čini prije filtra izlaznog stupnja, kao što to radi veći dio konkurencije. Tako ova arhitektura omogućuje vrlo preciznu kontrolu signala PWM modulacije, pa i teoretski i doslovno čini zvučni signal koji izlazi iz zvučničkih jedinica, na kraju tog procesa, apsolutno točnom reprodukcijom originalnog (digitalnog) izvornog signala. Čini se da je to rješenje toliko napredno da je pomalo i svejedno koji su izlazni moduli snage raspoređeni iza njega – odnosno, možda je neka još moćnija kombinacija tek pred nama.
U međuvremenu smo doznali i za neke konkretnije pokazatelje kad je riječ o ponašanju tog sklopa u raznim kombinacijama i varijantama kućnih hi-fi sustava. Pokazalo se da, iako taj sklop isporučuje veliku količinu snage bez imalo distorzije, određena iskustva ukazuju na to kako ipak postoje ograničenja glede tereta zvučnika koji su skloni snažnije izraženim padovima impedance (ispod 2 Ω, u principu). Pritom, naime, Marantz/Denon aktivira zaštitu koja respektivno ograničava vršnu snagu, odnosno glasnoću, kako ne bi došlo do čujnih distorzija.
Također, s obzirom na inherentni princip oblikovanja šuma rekvantizacije kojim je AX5689 opremljen, THD se održava na gotovo nevjerojatno niskih 0,001-0,002% pri 1 kHz, praktički sve do maksimalnih 100 W na 8 Ω. No u frekvencijskim područjima iznad 20 kHz on naglo raste, posebno u rangu do 30 kHz. No objektivna činjenica jest da će teško ikome biti važno ono što se događa daleko iznad čujnog područja – osim možda mehaničkom ustrojstvu ponekog visokotonca. Zato će takve vrste informacija realno ostati isključivo u domeni tehnološke cvebe, pa svakako možemo zaključiti da je Denon Home Amp tehnološki i nadalje jednako impresivan, kao što je to prije pola godine bio i Marantzov Model M1.