Gdje su svi mladi audiofili? Zabrinjavajući trend i kako možemo oblikovati budućnost hobija
Mnogi u audiofilskoj zajednici primjećuju zabrinjavajući trend: publika stari, a novih entuzijasta nema dovoljno da ih zamijene. Prema podacima s jednog YouTube kanala fokusiranog na high-end audio, preko 51% gledatelja starije je od 55 godina, s 40% njih starijih od 65 godina. Ovo potiče pitanje: suočavamo li se s krajem ovog hobija?
Čini se da mlađe generacije (one u 20-ima, 30-ima ili ranim 40-ima) ne pokazuju isti interes za tradicionalnu high-end audio opremu. Jedan od razloga za ovu promjenu leži u tome kako se glazba konzumira danas. Za razliku od prijašnjih vremena kada je sjedenje i posvećeno slušanje albuma bila uobičajena aktivnost, glazba je danas često pozadina – na poslu, u teretani, na sportskim događajima. Ljudi su izloženi velikoj količini glazbe, ali često ne znaju što slušaju jer to nije glavni fokus. Prioritet je funkcionalnost u odnosu na vjernost (fidelity).
Postoji nekoliko ključnih razloga zašto mlađi ljubitelji glazbe možda ne prelaze u svijet HiFi-ja:
- Troškovna barijera: Cijena high-end opreme može biti izvan shvaćanja, ponekad usporediva s cijenom automobila ili čak kuće. Za mlade ljude koji su studenti, tek započinju karijeru ili imaju studentske kredite, znatna financijska ulaganja potrebna za ulazak u HiFi (oprema, glazba, nadogradnje) su obeshrabrujuća. Čak i pristojni početni sustavi mogu koštati kao "veliki noćni izlazak", što je značajan izdatak.
- Praktičnost ispred kvalitete: Mlađe generacije odrasle su u digitalnom dobu gdje je glazba lako dostupna putem streaming servisa (Spotify, Apple Music) za nisku mjesečnu naknadu ili besplatno uz oglase. Navikli su na komprimirane formate i daju prednost praktičnosti i pristupačnosti (slušanje bilo kada, bilo gdje s pametnim telefonom, slušalicama, Bluetooth zvučnicima) u odnosu na vrhunsku kvalitetu zvuka. Percepcija poboljšanja koje HiFi donosi možda ne opravdava dodatni trošak i napor.
- Prostor i životni stil: Mladi ljudi često žive u manjim prostorima poput stanova ili studentskih domova, gdje je smještaj velikih zvučnika ili sustava s više komponenata (monoblokovi, podni zvučnici, pretpojačala...) nepraktičan. To vjerojatno objašnjava gravitaciju prema slušalicama i IEM-ovima (in-ear monitorima), posebno među onima koji dolaze iz svijeta gaminga.
- Kompleksnost i zastrašivanje: Razumijevanje i postavljanje HiFi opreme nije tako jednostavno kao priključivanje slušalica na telefon. Postoji mnogo komponenata s vlastitim specifikacijama, a navigacija kroz tehnički žargon i sukobljena mišljenja na forumima može biti zastrašujuća za početnike.
- Elitizam u zajednici: Audiofilska zajednica ponekad može djelovati elitistički ili snobovski, fokusirajući se na tehničke detalje, mjerenja ili kritizirajući opremu koju netko posjeduje, što može odbiti novopridošlice. Rasprave o "čudnim" dodacima poput "magičnih tweakova" ili skupih kabela mogu djelovati smiješno ili nedostižno.
- Nedostatak izloženosti i uzora: Mlađi ljudi možda jednostavno ne znaju što propuštaju jer nikada nisu imali prilike iskusiti dobro postavljen HiFi sustav. Ovaj hobi se obično ne uči u školi niti se nužno prenosi s generacije na generaciju. Manje je vidljivih "uzora" koji promiču HiFi kao hobi.
- Previše distrakcija: Današnji svijet nudi beskrajne distrakcije poput TikToka, YouTubea, Instagrama i stalnih obavijesti na mobitelu. To natječe se za pažnju i otežava posvećivanje vremena mirnom, fokusiranom slušanju glazbe.
- Percepcija dosade: Neki percipiraju sjedenje i slušanje glazbe kao dosadno ili samotno, bez interakcije, za razliku od aktivnosti poput karaoka ili gledanja glazbenih spotova. Želja za vizualnim elementima uz glazbu, kao što je bilo popularno na MTV-u, nedostaje u tradicionalnom slušanju.
Ako ne želimo da hobi postane "zvučni ekvivalent skupljača vlakova – strastven, precizan... i potpuno nevidljiv sljedećoj generaciji", industrija i zajednica moraju se prilagoditi. Kako možemo privući mlađe generacije?
- Pristupačna i "cool" početnička oprema: Potrebna je oprema koja nije samo jeftina, već i atraktivna, dizajnirana s estetikom, streamingom i praktičnošću na umu. Promovirajte početnu opremu i pokažite kako se može nadograditi s vremenom. Istaknite "skrivene dragulje" koji nude dobar zvuk za svoju cijenu.
- Edukacija bez propovijedanja: Nudite pristupačne edukativne resurse koji demistificiraju HiFi bez pojednostavljivanja ili pokroviteljskog tona. Objasnite zašto kvaliteta zvuka ima smisla u kontekstu koji je relevantan mlađima. Usredotočite se na glazbu, a ne samo na opremu, osobito kod novopridošlica.
- Premošćivanje analognog i digitalnog: Povežite tradicionalni HiFi s modernim navikama, poput streaminga i integracije s pametnim telefonima. Prepoznajte interes mlađih za vinil i povežite ga s modernom upotrebljivošću.
- Stvaranje dobrodošle zajednice: Radite na stvaranju manje elitističke, otvorenije i dobrodošle zajednice. Potaknite iskusnije audiofile da budu mentori i dijele svoju strast bez kritiziranja izbora opreme novih članova.
- Prilagodba novim navikama: Prepoznajte da se navike slušanja mijenjaju. Možda više ističite slušalice i IEM-ove kao pristupačne i praktične opcije za male prostore i mobilno slušanje.
- Relevantni događaji: Organizirajte HiFi sajmove i događaje koji su manje zastrašujući i više interaktivni, možda s popustima za studente, DJ nastupima ili zonama za prijenosni audio.
Hobi audiofilije možda ne umire, ali se sigurno mijenja. Promjena ne mora biti prijetnja; to je signal za prilagodbu. Mlađi ljudi jesu strastveni prema glazbi, a to je ono što je većinu nas privuklo HiFi-ju na prvom mjestu. Cilj bi trebao biti pomoći ljudima da više uživaju u svojoj omiljenoj glazbi, bez obzira na to kroz koju opremu to rade.
Što vi mislite o ovoj temi? Jeste li mladi audiofil ili ste možda pomogli nekome mlađem da uđe u ovaj hobi? Podijelite svoja iskustva i ideje u komentarima!